Šupernica - volvo ležaj
- Terca
- Postovi: 239
- Pridružio se: Utorak 26 Okt, 2021 11:55
- Plovilo: Terca
- Dimenzije: 9.5m x 2.3m
- Status: Offline
Re: Šupernica - volvo ležaj
Ove reči je izmislio isti onaj koji je izmislio reč reč i reč izmišljanje
Stop (štop) biksna (piksna) je germanizam (njemačka usvojenica) i označava mehanički zaptivač, spravu koja sprečava curenje... i u upotrebi je i u šire od brodogradnje (npr, vodoinstalateri i sl).
Ove prostale dve tebi smešne reči su domaće, i prva je izvedena od reči statva, što bi mu u osnovi značilo oslonac, podupirač (nalik stativu koji nosi fotaparat, ili stativi koja nosi prečku).. a u brodogradnji konkretno statva je deo konstrukcije broda, uzdužni element čvrstoće i tako se nazivaju uzvoji kobilice po pramcu i po krmi, oni daju oblik, čvrstinu i krutost brodu. I zovu se pramčana i krmena statva, može lepo da se izgugla, izrazi su još iz ere dvenih brodova.
U ranija doba najčešće se proboj kroz koji pogonska osovina, dakle cev kroz koju osovina prolazi, postavljala na početku krmene statve ili u vezi sa njom (krmena statva se najčešće i završava petom komrila i/ili skrokom, i onda budući da je oslonac osovine, određuje njen položaj itd tako se i zove statvena cev, i deo je tzv. osovinskog voda.
Što se šupernice tiče, nije u pitanju ni šupa ni šupak iako je odozdo i može da procuri
Ko je imao sreću da od malena provodi vreme na reci i čamcima, imao je priliku i da nauči kako se šuperi drveni čamac, tj kako se pukotine i rasušeni delovi popunjavaju kudeljom, raspletenim konopom ili čak mahovinom, i kako se to zaliva smolom ili kasnije katraniše. Od tog glagola "šuperiti" je najverovatnije i reč šupernica, tj namotaj koji sprečava da curi voda kroz statvenu cev.
tehnički postoji više izvedbi šupernice, jedna od njh je i pomenuta "štop biksna" a druga je recimo gumena šupernica koju zovemo i Volvo ležaj jer je jedna od prvih kompanija koja je to ponudila na tržište Volvo... isto onako kako nekad za pastu za zube kažemo Kaladont.
Stop (štop) biksna (piksna) je germanizam (njemačka usvojenica) i označava mehanički zaptivač, spravu koja sprečava curenje... i u upotrebi je i u šire od brodogradnje (npr, vodoinstalateri i sl).
Ove prostale dve tebi smešne reči su domaće, i prva je izvedena od reči statva, što bi mu u osnovi značilo oslonac, podupirač (nalik stativu koji nosi fotaparat, ili stativi koja nosi prečku).. a u brodogradnji konkretno statva je deo konstrukcije broda, uzdužni element čvrstoće i tako se nazivaju uzvoji kobilice po pramcu i po krmi, oni daju oblik, čvrstinu i krutost brodu. I zovu se pramčana i krmena statva, može lepo da se izgugla, izrazi su još iz ere dvenih brodova.
U ranija doba najčešće se proboj kroz koji pogonska osovina, dakle cev kroz koju osovina prolazi, postavljala na početku krmene statve ili u vezi sa njom (krmena statva se najčešće i završava petom komrila i/ili skrokom, i onda budući da je oslonac osovine, određuje njen položaj itd tako se i zove statvena cev, i deo je tzv. osovinskog voda.
Što se šupernice tiče, nije u pitanju ni šupa ni šupak iako je odozdo i može da procuri
Ko je imao sreću da od malena provodi vreme na reci i čamcima, imao je priliku i da nauči kako se šuperi drveni čamac, tj kako se pukotine i rasušeni delovi popunjavaju kudeljom, raspletenim konopom ili čak mahovinom, i kako se to zaliva smolom ili kasnije katraniše. Od tog glagola "šuperiti" je najverovatnije i reč šupernica, tj namotaj koji sprečava da curi voda kroz statvenu cev.
tehnički postoji više izvedbi šupernice, jedna od njh je i pomenuta "štop biksna" a druga je recimo gumena šupernica koju zovemo i Volvo ležaj jer je jedna od prvih kompanija koja je to ponudila na tržište Volvo... isto onako kako nekad za pastu za zube kažemo Kaladont.
Poslednja izmena od Terca u Petak 01 Mar, 2024 15:10, izmenjeno 1 put ukupno.
- zankiki
- Postovi: 429
- Pridružio se: Ponedeljak 12 Sep, 2022 12:42
- Lokacija: Novi Sad
- Plovilo: Pasaat 735
- Dimenzije: 8,65 x 2,9
- Status: Offline
Re: Šupernica - volvo ležaj
A šta je skrok?
- Terca
- Postovi: 239
- Pridružio se: Utorak 26 Okt, 2021 11:55
- Plovilo: Terca
- Dimenzije: 9.5m x 2.3m
- Status: Offline
Re: Šupernica - volvo ležaj
skrok je nosač osovine neposredno pre propelera obično je u njemu i ležaj... u opštem slučaju statvena cev ne mora da bude dugačka i osovina može da ne bude pokrivena u celosti i to je često slučaj kod radnih brodova i kod jedrilica (da bi se time uticalo na bočnu projekciju oplakane površine i omogućila bolja upravljivost tj lakše izbijanje krme... a zbog obrtanja propelera on ne može da se ostavi samo da visi daleko iza oslonca (iskustveno može maksimalo 3 do 4 prečnika osovine), pa se onda postavi V ili T nosač sa ležajem neposredno pre propelera i to se zove skrok.
Ako se statvena cev završava neposredno pre propelera, onda se pnekad i taj zadnji vodeni ležaj naziva skrokom.
Kod brodova sa širokom kobilicom (toliko širokom da osovina može u njoj da se obrće, skrok je vodeni ležaj koji se postavlja kao izlaz).
Koliko se sećam teme o restauraciji Calipsa tamo ima lep primer skroka.
Ako se statvena cev završava neposredno pre propelera, onda se pnekad i taj zadnji vodeni ležaj naziva skrokom.
Kod brodova sa širokom kobilicom (toliko širokom da osovina može u njoj da se obrće, skrok je vodeni ležaj koji se postavlja kao izlaz).
Koliko se sećam teme o restauraciji Calipsa tamo ima lep primer skroka.
- dell_mare
- Postovi: 466
- Pridružio se: Sreda 25 Mar, 2020 11:42
- Lokacija: Dorćol - Stara Centrala
- Plovilo: Ten Broeke 780AK
- Dimenzije: 8m x 2.6m
- Status: Offline
Re: Šupernica - volvo ležaj
Jel ovo skrok?Terca napisao: ↑Petak 01 Mar, 2024 14:58skrok je nosač osovine neposredno pre propelera obično je u njemu i ležaj... u opštem slučaju statvena cev ne mora da bude dugačka i osovina može da ne bude pokrivena u celosti i to je često slučaj kod radnih brodova i kod jedrilica (da bi se time uticalo na bočnu projekciju oplakane površine i omogućila bolja upravljivost tj lakše izbijanje krme... a zbog obrtanja propelera on ne može da se ostavi samo da visi daleko iza oslonca (iskustveno može maksimalo 3 do 4 prečnika osovine), pa se onda postavi V ili T nosač sa ležajem neposredno pre propelera i to se zove skrok.
Ako se statvena cev završava neposredno pre propelera, onda se pnekad i taj zadnji vodeni ležaj naziva skrokom.
Kod brodova sa širokom kobilicom (toliko širokom da osovina može u njoj da se obrće, skrok je vodeni ležaj koji se postavlja kao izlaz).
Koliko se sećam teme o restauraciji Calipsa tamo ima lep primer skroka.
Inače Terca, stvarno briljantno objašnjenje ovih nekoliko pojmova, postaju sve manje smešni sad
- vlajko45
- Postovi: 195
- Pridružio se: Utorak 03 Dec, 2019 18:50
- Lokacija: Reka Sava L.O. KM 18
- Plovilo: Danubius 800 Klasik
- Dimenzije: 8m x 2.8m
- Status: Offline
Re: Šupernica - volvo ležaj
Ako nekome zatreba da kupi ima ovde http://www.nautico.rs/mast-stuffy-greaseTerca napisao: ↑Utorak 27 Feb, 2024 10:43Pslednje čudo tehnike osim dovoda vode ima i otvor za dodavanje masti. Treba dodati mast, plavu, (tj vodonerazredivu-nesaperivu i takvu da od nje guma odnosno semerinzi ne bubre).
Kupuje se na male tubice i dodaje toliko da semering bude napunjen, znači prostor između brisača, a ne da procuri na sve strane.
Jedna tubica je dovoljna za punjenje i recimo 5 dopunjavanja.... koje inače treba raditi na otprilike 100 sati ili jednom godišnje... a nakon 5 godina neki izvori prporučuju preventivnu zamenu gumene šupernice.
- George
- Postovi: 623
- Pridružio se: Subota 13 Mar, 2021 07:13
- Lokacija: Senta
- Plovilo: Bombonass
- Dimenzije: 9,6 x 2.6
- Status: Offline
Re: Šupernica - volvo ležaj
A pošro smo u temi šupernice, evo i štop piksna sa Calypsa. Iziskuje minimalno znanje, i ne pušta ni kap. Na svakih recimo 30-40 sati mu samo malo naguram masti(najobičnije tavote), a jednom godišnje malo dotegnem one dve matice na brezonima. U svakih par godina mu je potrebno dodati jedan krug grafitne lojanice jer se ona vremenom potroši i to se radi na vodi. Nije potrebno nikada vaditi brod iz vode zbog šupernice, nikada nemaš ulaganja u novi Volvo ležaj, a ni u majstora koji će da ga menja ukolilo sam to ne znaš da uradiš.
Uz Tercinu velikodušnu pomoć došao sam do plave masti koju sam nagurao u Volvo ležaj na novom brodu, i curenje je barem za sada prestalo. Sve u svemu, ovaj sistem me uopšte ne čini spokojnim jer su mogućnosti oko saniranja eventualnog curenja vrlo ograničene, i sve se svodi na preventivnu zamenu svakih par godina, i to tako doveka. Pored dužnog poštovanja prema taboru zagovornika Volvo ležaja, Bombonass prvom prilikom kada se bude vadio iz vode dobija štop piksnu.
E na kraju evo i obećane slike šupernice, kako je to na Calypsu izvedeno.
Uz Tercinu velikodušnu pomoć došao sam do plave masti koju sam nagurao u Volvo ležaj na novom brodu, i curenje je barem za sada prestalo. Sve u svemu, ovaj sistem me uopšte ne čini spokojnim jer su mogućnosti oko saniranja eventualnog curenja vrlo ograničene, i sve se svodi na preventivnu zamenu svakih par godina, i to tako doveka. Pored dužnog poštovanja prema taboru zagovornika Volvo ležaja, Bombonass prvom prilikom kada se bude vadio iz vode dobija štop piksnu.
E na kraju evo i obećane slike šupernice, kako je to na Calypsu izvedeno.
- zankiki
- Postovi: 429
- Pridružio se: Ponedeljak 12 Sep, 2022 12:42
- Lokacija: Novi Sad
- Plovilo: Pasaat 735
- Dimenzije: 8,65 x 2,9
- Status: Offline
Re: Šupernica - volvo ležaj
Poslednji put sam menjao volvo ležaj nakon (mislim, ako se dobro sećam) nekih 800 sati, nije procurio, ali je svakako vađena osovina radi pregleda, pa je preventivno zamenjen... Imam ga već nekih 6-7 godina, nikada ni kap nije ušla, nema stezanja, dodavanja masti, zamene lojanica... Mislim da do 1000 sati uvek može da izgura, a verovatno i više.
Ja pošto pravim oko 200 sati godišnje, a brod vadim na 3 godine (ide kod majstora na antialgin, ispolira korito, zafarba šta sam oštetio, skine propeler da odnesem na umeravanje, skine i proveri osovinu, i poradi još xy stvari koje sam smislio u međuvremenu), usput zamenim u volvo ležaj da ne razmišljam. To je uz sve druge troškove oko broda toliko minimalan trošak, a nikada ne udje ni kap vode, niti imaš ikakvu brigu oko njega.
Da pravim 150 sati godišnje, menjao bih ga na 6 godina i opet bi trajao.
Ako gledaš na ovaj način, niti je trošak, niti je obaveza, a služi bez greške. A ja još koristim onaj bez ispiranja / hlađenja i podmazivanja, a taj bi trebalo i kraće da traje... Razmisli još malo o tome pre nego zameniš...
Ja pošto pravim oko 200 sati godišnje, a brod vadim na 3 godine (ide kod majstora na antialgin, ispolira korito, zafarba šta sam oštetio, skine propeler da odnesem na umeravanje, skine i proveri osovinu, i poradi još xy stvari koje sam smislio u međuvremenu), usput zamenim u volvo ležaj da ne razmišljam. To je uz sve druge troškove oko broda toliko minimalan trošak, a nikada ne udje ni kap vode, niti imaš ikakvu brigu oko njega.
Da pravim 150 sati godišnje, menjao bih ga na 6 godina i opet bi trajao.
Ako gledaš na ovaj način, niti je trošak, niti je obaveza, a služi bez greške. A ja još koristim onaj bez ispiranja / hlađenja i podmazivanja, a taj bi trebalo i kraće da traje... Razmisli još malo o tome pre nego zameniš...